Grkokatolička katedrala Presvetoga Trojstva

Izdvojeno

Grkokatolička katedrala Presvetoga Trojstva

katedrala-1s

O katedrali

Grkokatolička katedrala Presvetoga Trojstva s biskupskom rezidencijom posebno je vrijedno sakralno zdanje u Križevcima. Crkva je nastala na temeljima samostana augustinaca iz 14. st., srušenog tijekom provale Turaka te kasnije franjevačkog samostana iz 17. st., građenog u baroknom stilu.

Početkom 19. st. crkva postupno poprima obilježja istočne liturgije, a samostan se prilagođuje potrebama biskupske rezidencije. Temeljitu obnovu katedrale u neogotičkom stilu u razdoblju 1895.- 1897. izvršio je biskup Julije Drohobecky po nacrtima Hermana Bollea te uz pomoć Izidora Kršnjavoga. Katedrala je tako produžena, a gornji dio pročelja ukrašen mozaikom Sveto Trojstvo s anđelima, djelo radionice Alberta Neuhausera iz Innsbrucka. U unutrašnjosti katedrale dominira ikonostas sa slikama poznatih hrvatskih slikara: Ferde Kovačevića, Celestina Medovića, Bele Čikoša Sesije i Ivana Tišova. Zvonik katedrale ima četiri zvona, a veliko zvono potječe još iz vremena franjevaca.

U biskupskoj rezidenciji smještena je spomenička knjižnica koja čuva vrijednu raritetnu građu, rukopisne knjige i nekoliko inkunabula. Među pedesetak knjiga iz 16. st. posebno se ističu djela Ivana Česmičkog dok se među brojnim izdanjima i prijevodima Biblije izdvaja ona najstarija iz 1584. godine, tiskana u Antwerpenu na hebrejskom jeziku s latinskim prijevodom te prva tiskana Biblija na hrvatskom jeziku slavonskog franjevca Matije Petra Katančića iz 1831. godine, tiskana u Budimu. U muzejskom prostoru čuva se vrijedna zbirka umjetnina i predmeta iz ostavštine pojedinih biskupa, a u konzistorijalnoj dvorani izloženi su portreti svih grkokatoličkih biskupa.

Ovo velebno sakralno zdanje po svom povijesnom trajanju i pretapanju stilova, vidljivih u bogatstvu arhitektonskih i graditeljskih kao i slikarskih i drvorezbarskih detalja ukomponiranih u skladnu cjelinu, predstavlja jedinstveni spomenik visoke spomeničke vrijednosti.