Pavlinski samostan i crkva sv. Ane

Izdvojeno

Pavlinski samostan i crkva sv. Ane

O samostanu i crkvi

Nekadašnji pavlinski samostan i crkva sv. Ane smješteni su u samom središte Križevaca, u glavnoj gradskoj ulici i čine okosnicu križevačke povijesne jezgre. Osnivač pavlinskog samostana bio je protonotar i dobrotvor Ivan Zakmardi koji je darovao pavlinima svoje posjede. Na njegov su poticaj pavlini u Križevcima otvorili pučku školu i prvu gimnaziju koja je 1674. dobila povlasticu kralja Leopolda II. Samostan je osnovan 1655. godine, nakon povlačenja Turaka, a građen je od 1699. sve do 1741., dok je na mjestu drvene kapele sv. Ane 1718. godine izgrađena nova crkva. 1786. godine car Josip II. ukida pavlinski red te samostan postaje župni dvor, a crkva župnom crkvom.

Crkva sv. Ane jednobrodna je ranobarokna građevina s pravokutnim svetištem i prostranim zvonikom ugrađenim između crkve i samostana i dugim je hodnikom spojena s nekadašnjim samostanom. Obnovljena je, kao i samostan, prema nacrtima Hermanna Bolléa.

Bivši pavlinski samostan je jednokatni trokrilni kompleks s klaustrom. U prizemlju su se nalazile školske prostorije, a na katu knjižnica i svečana sala, dok su redovničke sobe bile u istočnom krilu prema vrhu. Ulaz u nekadašnji samostan i današnju sakristiju i župni dvor nalazi se pod zvonikom.

Pročelje crkve izgrađeno je po uzoru na pavlinsku crkvu u Lepoglavi, ali je skromnijih ukrasa. Od starog pavlinskog inventara sačuvan je vrijedan kasnobarokni intarzirani ormar u sakristiji i kamena krstionica iz 17. st. Na istočnom zidu sakristije i dijelu lađe sačuvani su ostaci pavlinskih fresaka. Originalni pavlinski oltari nisu sačuvani pa središte svetišta resi barokna slika “Sveta Ana podučava Mariju” koja je nedavno u cijelosti restaurirana, skupa s okvirom i izgorjelim dijelom. Tu su još slike “Mučenje sv. Erazma” i “Dvadeset pet mučenika pavlina”, nastale polovicom 18. st. te slika sv. Ivana Nepomuka iz prve polovice 18. st.

U crkvi su i vrijedni liturgijski predmeti iz razdoblja u rasponu od gotike do rokokoa, vrsnih domaćih i stranih majstora.